by Daniela Uzelac | 5. ožujka 2019.
Moju je obitelj napustio njezin najstariji član, jedan moj predragi prastric od 96 godina. Njegov profinjeni izraz, zvonki glas i zdrav smijeh bili su odraz njegove životne radosti, umjerenosti, sklada, ravnoteže i jednostavnosti. Dan je započinjao zdjelicom voća,...
by Daniela Uzelac | 27. veljače 2019.
U životu sam srela nekolicinu dragocjenih ljudi. Divni divovi! Iako je svaki od njih na svoju ruku, imaju nešto zajedničko – nitko od njih nije normalan. Bogu fala! Misliš da si normalan i da živiš normalan život, a onda iznenada ostaneš bez posla, pohara te...
by Daniela Uzelac | 21. veljače 2019.
Par puta godišnje prođem kraj jedne novije zgrade na periferiji. Kada sam prvi put prošla, preko cijele njezine južne fasade stajao je grafit: „Roksi, volim te!“ Kada sam prošla par mjeseci kasnije, zgrade je bila friško prefarbana u bijelo. A kada sam zadnji put...
by Daniela Uzelac | 11. veljače 2019.
Pitam lika u mirovini, što radi? A on kaže: „Starim!“ Zašto, pobogu!? Pa zar nemaš pametnijeg posla!? Moj sin je tinejdžer. To znači škola, sport i zabava. I nikada se nije žalio da „mladi“. A odrasla osoba, koja bi trebala bit pametnija, po cijele dane „stari“. I...
by Daniela Uzelac | 11. veljače 2019.
O čemu god počneš pričati s Roksi, sve završi na njezinoj tužaljki kako nema dovoljno novaca. S obzirom da izvrsno govori tri strana jezika, predložila sam joj niz načina kako da zaradi više. No, ona je usavršila „talent“ da svaki prijedlog dočeka “na...
by Daniela Uzelac | 11. veljače 2019.
Pita babun prodavačicu: „Držite li jaja?“. Žena odgovara: „Držimo.“ Na to će on: „Je’l može onda jedno držanje?“ Eto, tako zvuči autohtona balkanska logika na jednom popularnom youtube klipu. Naizgled, u ovom pitanju nema ničeg pogrešnog. A opet, ono sve okreće...
